Simptomi alergija koji se često zanemaruju i što s njima

Alergije su danas jedan od najčešćih zdravstvenih tegoba i izazova, pogađaju i djecu i odrasle, a mogu se pojaviti iznenada, čak i kod onih koji nisu imali simptome nikada prije toga.


Uvod u alergije
Riječ je o pretjeranoj reakciji našeg imunološkog sustava na tvari koje su za većinu ljudi bezopasne, tzv. alergene. U kontakt s njima dolazimo preko kože i naših sluznica: nosa, usta, probavnog sustava te oka. Među najčešćim alergenima su pelud, grinje, dlake i perje kućnih ljubimaca, hrana, lijekovi i različite plijesni i ubodi kukaca. Kad ih tijelo pogrešno prepozna, točnije kao prijetnju, aktivira se upalna reakcija što rezultira simptomima koji značajno narušavaju kvalitetu svakodnevnog života.
Što su alergeni i kako djeluju
Simptomi alergija su uglavnom individualni, no često se miješaju s prehladama u vremenima kada su prisutne viroze. Postoji jasna razlika: alergijski simptomi su dugotrajniji, pojavljuju se sezonski ili pri kontaktu s alergenom, a ne prati ih povišena tjelesna temperatura, iscrpljenost i bolnost tijela karakteristična za prehladu i virozu. Simptomi škakljanja u grlu, nadražajni kašalj, kihanje, začepljen nos ili nos iz kojeg curi bistra sluz, suzne i/ili svrbežne oči, pa i problemi s disanjem tipični su za lakše ili teže alergije.
Kod lakših alergija na hranu simptomi mogu biti probavne smetnje i osip na koži, a kod težih alergija oticanje usana i/ili jezika te ubrzano i otežano disanje kao anafilaktički šok koji zahtijeva hitnu intervenciju stručnog tima hitne pomoći.
Alergije kod odraslih i djece
Zanimljivo je da se alergije ne javljaju samo u djetinjstvu. Često vidimo odrasle pacijente koji razviju simptome u tridesetima ili četrdesetima, posebno ako su pod stresom odnosno imaju oslabljen imunitet ili su izloženi većoj količini alergena. Stres i način života mogu biti okidači jer poznato je da pogoršavaju imunološki odgovor i čine tijelo osjetljivijim.

Peludne alergije te alergije na prašinu i grinje najizraženije su i najčešće. Peludne alergije specifične su za proljeće i jesen odnosno kasni dio ljeta, ali nisu isključivo vezane uz to godišnje doba. U ljeto i jesen dominiraju peludi trava i korova, a simptomi mogu trajati jedan do dva mjeseca. Točna i pravilna dijagnoza ključna je za liječenje. Uobičajeni testovi uključuju prick test na koži, mjerenje specifičnih IgE antitijela iz krvi i eliminacijske metode kod sumnje na alergije na hranu, kao i razne testove intolerancije na specifične proteine iz hrane poput voća, povrća, žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i mesa. Samo s točnom dijagnozom može se pristupiti pravom liječenju.
Dijagnostika i liječenje alergija
Terapija jednostavnijih alergija najčešće uključuje antihistaminike, kortikosteroide, najčešće lokalne poput nosnih sprejeva ili tableta, dekongestive, te u težim slučajevima probavne enzime ako postoji intolerancija na određene prehrambene namirnice i imunoterapiju. Imunoterapija, ili hiposenzibilizacija, dugotrajno je rješenje za najteže oblike alergijskih reakcija gdje se tijelo postupno izlaže malim dozama alergena kako bi se razvila tolerancija. Provodi se u posebnim kliničkim uvjetima, a rezultati su često dugotrajni i značajni.
Prirodni pristupi i prehrana
Prirodni antihistaminici poput kvercetina, crnog kima, visokih doza kalcija ili ekstrakta koprive sve se češće spominju i mogu biti korisni kod lakših oblika alergija, osobito ako se koriste preventivno. Preporučujem kombinaciju standardne terapije antihistaminika uz potporu prirodnih sastojaka i suplementacije.

Prehrana igra važnu ulogu u kontroli alergija. Određene namirnice poput mliječnih proizvoda, prerađenih šećera i alkohola mogu pojačati upalne procese. Osobe sklone alergijama trebale bi birati protuupalne namirnice poput omega-3 masnih kiselina iz ribe i lanenih sjemenki, zelenog povrća, đumbira, kurkume i probiotika. Probiotici, posebno sojevi Lactobacillus rhamnosus i Bifidobacterium lactis, pomažu regulirati crijevnu mikrobiotu, što smanjuje sklonost alergijama i olakšava simptome probavnih alergijskih smetnji.
Specifičnosti alergija kod djece
Kod djece je važno rano prepoznavanje alergena jer alergije mogu ometati san, igru, koncentraciju i rast. Alergije na mlijeko, jaja, orašaste plodove, određene začine, sredstva za pranje i grinje često su prisutne u dječjoj dobi. Djeca često razviju i atopijski dermatitis kao reakciju na te uzročnike što dodatno komplicira njihov razvoj. Prevencija uključuje edukaciju roditelja o izboru hrane i kozmetike, redovito provjetravanje i čišćenje prostora te korištenje hipoalergenih materijala.
Važnost savjetovanja i pravilnog liječenja
Osobama s alergijama na lijekove savjetujem izbjegavanje samoinicijativnog liječenja. Važno je savjetovati se o razlikovanju alergije i nuspojava lijeka. Česte su zablude zbog kojih pacijenti sami donose pogrešne odluke što može ometati terapijsku suradnju. Svaki sumnjivi lijek treba evidentirati te odluku o prestanku terapije donijeti isključivo u dogovoru s liječnikom ili ljekarnikom. Alergije na lijekove mogu biti blage ili životno ugrožavajuće. Upravo zato nije uvijek potrebno prekidati terapiju pri pojavi blagih alergijskih reakcija jer se one mogu spontano povući ili biti slučajna reakcija na početak nove terapije.
Autoimune bolesti u svojim početnim fazama mogu imati blage simptome koji potiču sumnju na alergije, često dermatitise ili upalne bolesti crijeva. Važno je pratiti simptome i konzultirati se sa stručnjacima.
Kod putovanja ne zaboravite ponijeti osnovnu terapiju, nositi medicinsku narukvicu ili karticu s informacijama o alergijama i paziti na hranu u restoranima. Za osobe sa ozbiljnim alergijama na hranu adrenalinski autoinjektor mora biti stalni pratitelj jer hitna pomoć ponekad nije odmah dostupna, a "zlatni sat" može biti presudan.
Njega kože i zaključak
Ne zaboravite važnost njege kože, organa koji reagira na alergene i UV zrake. Kod atopijskog dermatitisa, urtikarije ili kontaktnog dermatitisa preporučuje se minimalistička njega bez alkohola, parfema i parabena, uz prirodna ulja kao što su bademovo, ricinusovo, kokosovo, lješnjakovo i arganovo ulje, ceramide, pantenol, glicerin i alantoin. Redovita hidratacija održava kožu mekom i manje reaktivnom te može smanjiti potrebu za kortikosteroidima, koji su nužni u akutnim fazama liječenja.
Zaključno, alergije nisu kraj svijeta, ali zahtijevaju znanje i pažnju. Uz pravovremenu dijagnozu, edukaciju, individualiziranu terapiju i podršku kroz prehranu i suplementaciju možemo kvalitetno živjeti. Koristite savjete iskusnih ljekarnika koji će vas usmjeriti i pomoći ukloniti mnoge mitove i zablude o alergijama te njihovom liječenju.

O autoru
Vedran Sušac
mag. pharm.
Odrastao sam, živim i radim u Splitu. Nakon osnovne i srednje škole, upisao sam Farmaceutski fakultet u Zagrebu, a po završetku studija i obavljenog pripravničkog staža neprekidno radim u struci već dugi niz godina. Još s deset godina počeo sam igrati i trenirati rukomet, što sam nastavio petnaest godina, a tijekom srednjoškolskih dana razvio sam i interes za fitness prehranu i vježbanje na amaterskoj razini, pomno proučavajući procese i rezultate.
Moja su stručna područja klinička farmacija, individualni terapijski pristup u samoliječenju te praćenje pacijenata kroz te procese. Također provodim preventivne preglede za rano otkrivanje kroničnih kardiovaskularnih i plućnih bolesti, u izvrsnoj suradnji s liječnicima specijalistima. Odabrao sam individualni pristup kao svoj stil ljekarničke prakse jer vjerujem da je u tome budućnost struke i stvarna potreba pacijenata.
U slobodno vrijeme opuštam se boravkom u prirodi, čitanjem i gledanjem filmova—upravo zbog važnosti ravnoteže o kojoj često razgovaramo.


